[Talk-hr] Postanski brojevi

Matija Nalis mnalis-openstreetmaplist at voyager.hr
Pon Lis 19 23:53:39 BST 2009


On Sun, Sep 20, 2009 at 01:22:35AM +0200, nixa wrote:
> Matija Nalis wrote:
> > Mozda najsigurnije  pitati na http://www.posta.hr/main.aspx?id=99 koji je
> > status sa tim.
> > 
> > (pitanje je dobro;  Englezi npr. imaju velikih problema sa postanskim
> > brojevima; pa onda moraju raditi i projekte tipa http://www.freethepostcode.org/ 
> > i sl. S druge strane Americani to imaju slobodno; treba provjeriti 
> > [najvjerojatnije sa gore spomenutom Hrvatskom Postom] koji je status kod nas
> > toga i moze li se slobodno raspolagati doticnima bez ikakvih ogranicenja)
> 
> Jel se vi zafrkavate ili stvarno imate dileme oko toga da li se taj xls 
> file smije iskoristiti? :)

Ne, ne zafrkavam se. 

Evo sto mi odgovorili ljudi iz Drzavnog Zavoda za Intelektualno Vlasnistvo
(www.dziv.hr) kada sam ih zamolio za razjasnjavanje mojih nedoumica oko
tumacenja ZAPSPa (NN167/2003) i njegove primjene u praksi, a specificno 
za podatke o poslovnicama npr. Raiffeisen banke na adresi
http://www.rba.hr/my/bank/address/branches.jsp?language=HR (sa
http://www.rba.hr/my/bank/common/info.jsp?language=HR&path=info/uvjeti_koristenja
restrikcijama)

kao i u odnosu na navedene postanske brojeve sa:
http://www.posta.hr/main.aspx?id=148&trazi=1&vrsta=2
(sa "sva prava pridrzana" restrikcijama)

Odgovor ukratko kaze da se doticni stite kao baze podataka, sto znaci nema
legalnog kopiranja cijele ili dijela baze radi njenog koristenja u drugim
bazama i zbirkama.

Primjeti da cinjenica sto je prosjecnom covjeku neki takav zakon zvuci
suludo nimalo ne mijenja na njegovoj snazi i mogucim problemima koje donosi :(
I najveci su padali na sitnijim pravnim zackoljicama, a OSM je nastao upravo
zato da izbjegne uopce dodir s pravnim nedoumicama u maksimalnoj mjeri.

(takodjer bih molio ljude da se ne igraju sa "ma tko ce me skuziti" ili
"koga briga za to" razmisljanjima - radije pustite to na miru, vec ce to
netko izmapirati u svom gradu bez koristenja takve baze podataka ili sl.)

S druge strane, ne pamtim tocno datum kada smo ono promijenili Zagreb sa
41000 na 10000 (i ostale), no ako je tome proslo vise od 15 godina,
postanski brojevi bi *mozda* dosad mogli biti legalni, *ukoliko* se nisu
kvalitativno ni kvantitativno znacajnije mijenjali od tada.

Ali svejedno bi bilo najbolje pitati hrvatske poste sto oni kao nosioci
prava misle o tome (javim ako saznam :)

Evo odgovora iz DZIVa ispod:
--------------------------------------------------------------------------------

Poštovani gosp. Matija Nalis,
zahvaljujemo na vašem upitu i dajemo slijedeći odgovor:
 
Dobro ste zaključili da se radi o zbirkama i bazama podataka prema čl. 7 Zakona o autorskom i srodnim pravima, te nije dozvoljeno kopiranje podataka iz baze i njihovo uvrštavanje u druge zbirke i baze podataka. Međutim, dozvoljeno je praktično korištenje odabranih podataka iz baze (npr. adrese, telefoni...) čemu je i namijenjena zbirka i baza podataka.
U nastavku dajemo detaljnu informaciju sa www.dziv.hr o pravima proizvođača baze podataka:
Proizvođač baze podataka pravna je ili fizička osoba koja je poduzela inicijativu i rizik ulaganja u stvaranju baze podataka. Predmet zaštite ove vrste prava je (neoriginalna) baza podataka. 

	
	Baza podataka je zbirka je samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kojem obliku, koji su uređeni po određenom sustavu ili metodi i pojedinačno dostupni elektroničkim ili drugim sredstvima. Za postizanje, verifikaciju i predstavljanje sadržaja baze podataka zahtijeva se kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se primjerice sastoji u sredstvima, utrošenom vremenu i uloženom trudu. 

	
	Kod baze podataka štite se: 

	
	
1.	cjelokupan sadržaj baze podataka, 

2.	svaki kvalitativno i/ili kvantitativno znatni dio sadržaja baze podataka, 

3.	kvalitativno i/ili kvantitativno neznatne dijelove sadržaja baze podataka kad se ti dijelovi koriste ponavljano i sustavno, pa je to u suprotnosti s redovitim korištenjem baze podataka ili ako neopravdano štete zakonitim interesima proizvođača baze podataka. 

	
	Isključiva prava proizvođača baze podataka (davanje odobrenja ili zabrane) odnose se na: 

	
	
1.	reproduciranje svoje baze podataka, 

2.	distribuiranje primjeraka svoje baze podataka uključujući iznajmljivanje, isključujući javnu posudbu, 

3.	stavljanje na raspolaganje javnosti svoje baze podataka, 

4.	drugog oblika priopćavanja javnosti svoje baze podataka. 

	
	Trajanje prava je 15 godina od završetka izrade baze podataka. Ako je u tom razdoblju baza podataka zakonito objavljena, prava traju 15 godina od takve prve objave. Međutim, svaka kvalitativna ili kvantitativna znatna izmjena dijela sadržaja baze podataka, koja je znatno novo ulaganje u kvalitetu ili kvantitetu sadržaja baze podataka, rezultira novim rokom zaštite od 15 godina. Znatna izmjena sadržaja baze podataka uključuje i postupno dopunjavanje, brisanje i mijenjanje baze. 

	
	Za sui generis zaštitu (neoriginalne) baze podataka bitno je da se štite sredstva i trud uložen u bazu podataka. Takva baza podataka ne treba ispunjavati kriterije koji su potrebni za autorskopravnu zaštitu originalnih baza podataka: originalan izbor ili raspored sadržaja koji čini originalnu intelektualnu tvorevinu. 

Vjerujemo da će ove informacije biti dovoljne da donesete pravilnu odluku u vezi poštivanja autorskih prava kod pokretanja proizvodnje vlastite baze podataka.


-- 
Opinions above are GNU-copylefted.




More information about the Talk-hr mailing list