[OpenStreetMap Serbia] Talk-rs Digest, Vol 48, Issue 1

Немања Паунић paunicnemanja at gmail.com
Tue Nov 28 10:38:59 UTC 2017


Dragi svi,

Da li imamo neke nove informacije?

Pozdrav,
Nemanja

2017-11-21 23:34 GMT+01:00 Немања Паунић <paunicnemanja на gmail.com>:

> Dragi Peđa, hvala ti najepše na dostavljenim komentarima.
> Za konačni sledeći korak su nam potrebne tehničke informacije, ali
> prilično sam optimističan.
>
> Jedino pitanje, je pitanje vremena. U zavisnosti od tajminga kako se šta
> pogodi ova priča ide ka tome da bude realizovana.
> Dobro je da pouzdane informacije obezbedim što pre.
>
> Dalke, kao razultat naše prepiske uskoro bi trebalo da izložim konkretno
> koji su resursi neophodni za početak, koja komponenta ima koju ulogu, koji
> su konkretni koraci, dinamika i šta je konačni rezultat u smislu šta smo
> dodeljenim resursima resursima postigli u ovom momentu. Ukoliko to
> funkcioniše, onda idemo na plan skalacije.
>
> Iskreno se nadam da će se ljudi uključiti, ako se ne varam ovo pitanje je
> pokrenuto još 2012. godine.
>
> U nastavku naše već nepregledne prepiske, dodao sam svoje komentare. :)
>
> Pozdrav,
> Nemanja
>
> 2017-11-21 13:00 GMT+01:00 <talk-rs-request на openstreetmap.org>:
>
>> Send Talk-rs mailing list submissions to
>>         talk-rs на openstreetmap.org
>>
>> To subscribe or unsubscribe via the World Wide Web, visit
>>         https://lists.openstreetmap.org/listinfo/talk-rs
>> or, via email, send a message with subject or body 'help' to
>>         talk-rs-request на openstreetmap.org
>>
>> You can reach the person managing the list at
>>         talk-rs-owner на openstreetmap.org
>>
>> When replying, please edit your Subject line so it is more specific
>> than "Re: Contents of Talk-rs digest..."
>>
>> Today's Topics:
>>
>>    1. Re: Talk-rs Digest, Vol 47, Issue 9 (Predrag Supurovic)
>>    2. Re: Talk-rs Digest, Vol 47, Issue 9 (Pedja Supurovic)
>>
>>
>> ---------------Прослеђена порука------------------
>> From: Predrag Supurovic <pedja на supurovic.net>
>> To: talk-rs на openstreetmap.org
>> Cc:
>> Bcc:
>> Date: Mon, 20 Nov 2017 13:37:44 +0100
>> Subject: Re: [OpenStreetMap Serbia] Talk-rs Digest, Vol 47, Issue 9
>>
>>
>> On 18.11.2017. 22:44, Немања Паунић wrote:
>>
>>> - Preuzimanje mape sa OSM i prilagođavanje našim potrebama. Ovo bi moglo
>>> da se obavi poptuno automatizvoano i povremeno. Dakle ne mora da se radi u
>>> stvarnom vremenu svaki put kad korsinik zeli da preuzme ili pogleda mapu
>>> vec ond kada je to zgodno.
>>>
>>> NP: Na ovome sam radio pre par meseci. Nisam siguran da li sam uključio
>>> sve prikupljene slojeve i mislim da je ta baza bila oko 2.5GB što nije
>>> ništa strašno.
>>> (Molim da me ispravite sa preciznim podatkom.)
>>>
>>
>> Pretpostovljam da je to ta veličina.
>>
>> Time se omogućava da se i dalje sve izmene u mapu unose u OSM - koristeći
>>> sve već postojeće alate. Time bi se praktično korsitili već dostupni
>>> resursi OSM, a kod nas bi bio potreban računar na kome bi se vršilo
>>> automatsko preuzimanje i dopunjavanje mape. Taj računar ne bi morao da bude
>>> nešto megalomansko, baš naprotiv, osim dosta prostora na disku z
>>> amanipulaciju podacima, drugi resursi nisu kritični.
>>>
>>> NP: Ovaj deo verovatno nisam razumeo a bitan je. Ako je ideja
>>> preuzimanje seta podataka sa zvaničnih servera OSMa na dnevnom nivou, zar
>>> onda nećemo ponovo imati problem sa Kosovom? Koliko sam razumeo, bilo kakav
>>> pokušaj rada na Kosovu se karakteriše kao vandalizovanje. Kako da
>>> prikupljamo Kosovo sa OMS arhitekturom a da se čuva u lokalnoj bazi?
>>>
>>
>> Nama su zabranili da menjamo sve ono što Šiptari unose i da unosimo
>> podatke koji nisu uskladu s anjihovom politikom. S obziromda se radi o
>> geografski egzaktnim podacima, najveći deose pokalapa. Problem su samo
>> statusi i nazivi.
>>
>
>> Na primer, problem je status granice i problem je što su Šiptari sve
>> prebacili na šištarski jezik.
>>
>> Mi možemo i dalje da unosimo podatke, čak i da unosimo na srpskom samo
>> što podrazumevani jezik mora da bude šiptarski. Strukura baze je takva da
>> možemo da unosimo i neke naše podatke koje niko neće ni dirati ako se ne
>> vide na default mapi.
>>
>> Licenca OSM nam doyvoljava d ami preuzmemo bazu, perpravimo je, što u
>> našem slučaju znači, ispravimo status granice i prebacimo da default jezik
>> bude srpski i da tako izmenjenu bazu objavimo. Te izmene ne smemo da
>> uradimo na glavnojbazi ali nam niko ne brani da napravimo kopiju i izmene
>> unesemo u našu kopiju. Tako kopija, opet, prema licenci, mora da bude javno
>> dostupna na isti način ko i glavna.
>>
>
>> Dakle, sa te strane nemamo problem i odatle i potiče ideja da napravimo
>> sopstveni map server.
>>
>
> NP2111: Odlično. Dakle nemamo problem sa editovanjem i nisu potrebni
> dodatni resursi koji bi hostovali te mehanizme. Projekat se svodi na
> preuzimanje podataka sa postojeće infrastrutkure.  Pitanje licence je
> kristalno jasno i još jednom potvrđujem da će se podaci distribuirati po
> istoj licenci.
>
> Po pitanju dostupnosti baze mi je neophodan odgovor na koji način treba da
> omogućimo preuzimanje podataka? (Servis, prost backup, nešto treće) Ukoliko
> je u pitanju neki web servis, treba uzeti u obzir da možde nismo u stanju
> da odmah odgovorimo sa ovako nečim (Primer zakačenih 200 konekcija koje
> žele sa našeg servera putem WFS ili nekog drugog veb servisa da preuzmu
> kvalitetne podatke koji su open. :) ) Ovde imamo primer Holandije koja je
> na vestima objavila da su neki podaci postali otvoreni i da su mogući za
> preuzimanje. Tog momenta je nagrnulo pola Holandije mahnnito da skida
> narednih mesec do dva dana i šta im treba i šta im ne treba da imaju za
> svaki slučaj ako ovi zatovre. :)
>
> Naravno podaci su ostali i dan danas otvoreni, ljdi su to shvatili, imaju
> i dalje visok saobraćaj, ali mnogo razumnije cifre nego na početku. Ono o
> čemu ne bih pričao je godišnja cifra koju izdvajaju za održavanje takve
> arhitekture o kojoj Srbija može samo da mašta. Međutim sem molbe za
> razumevanje dok ne uspostavimo sistem, ne pravim bilo kave nagoveštaje o
> mogućoj zloupotrebi licence.
>
>
>
>> Ja se upravo najviše plašim od broja konekcija koji istovremeno treba da
>>> pišu u bazu. Ukoliko se ipak ispostavi da je to direktan rad na resursima o
>>> kojima pričamo, to može da bude problem.
>>>
>>
>> Bazumenjaju samo editori. Toga nema toliko mnogo da predstavlaj problem a
>> na krajukrajeva editovanej će i dalje da se radi kroz OpenStreetMaps
>> servise na glavnoj mapi. Mi ćemo te izmene da preuzimamo već urađene.
>>
>
>
>> NP2111: Odlično, ovo nam isto ide u korist.
>>
>> Drugi deo priče koji razumem je da od prikupljene baze podataka kreiramo
>>> karte pomoću određenog alata (ako sam razumeo to je kod vas MapInk), NIGP
>>> za to koristi MapServer i GeoServer. Rezultat rada je najpre kreiranje
>>> dostupnog veb servisa koji je neophodno ubrzati njegovim keširanjem u nekom
>>> standardnom gridu za standardne razmere.
>>> Rezultat keširanja je dosta brz servis koji se renderuje gotovo
>>> momentalno u vidu malih .jpeg ili .png sličica. (Razlika je u što .png
>>> format ima providnost, cena je što je teži.)
>>>
>>> Sve osnove karte koje trenutno koristi nova aplikacija su napravljene na
>>> ovaj način, jedna od tih karata podseća na OSM (https://a3.geosrbija.rs/
>>> ).
>>> Ovde vas pozivam da za sada deo informacija koji vam je značajan
>>> prikupite alatima za crtalnje i eksprt u neki od standardnih formata. (na
>>> primer vektorizacija po ortofoto snimcima visoke rezolucije).
>>>
>>> Sam postupak keširanja traje relativno dugo zato što vreme raste
>>> eksponencijalno sa svakim sledećim zum levelom. Količina tih podataka na
>>> disku zna da ide i do 0.5TB.
>>> (Ukoliko neko od vas ima iskustva sa keširanjem podataka, zamolio bih
>>> vas da podeli informaciju o konačnoj vrednosti keša OSM mape za teritoriju
>>> Srbije sa objašnjenjem kako to radite i u kom formatu.)
>>>
>>
> NP2111: Odlično, ovo nam isto ide u korist. Pre svega ovde mi i dalje fali
> koja je tačna procedura kreiranja web servisa od podataka iz baze. Dakle
> koji alat se koristi i da li je procedura slična onoj koju sam ja opisao a
> sa kojom imamo iskustvo.
>
> Ne mora da se radi generisanej celog keša odjednom a mislim da to niko
>> tako i ne radi.
>>
>> Ja sam za neke druge potrebe radio nešto slično i ja sam pravio keš koji
>> je dinamičan: kada korsinik ztraći određenu sličicu, serer proveri da li u
>> kešuiam tu slučicu i akje iam d ali je dovoljno sveža i ako jeste da je
>> korisniku. Ako nema sličice ili nije dovoljno sveža odna je preuzem od
>> nadređeng map servera.
>>
>> Tako se operećenje raspoređuje na duži vremenski peroiod i samo na one
>> sličice koje se zaista i koriste.
>>
>> Toretski, mi bi mogli da na map serveru rendersujemo samo sličice koje
>> prikazuju teritoriju Srbije a da ostale preuzimamo sa OSM map servera, ali
>> je bolej da naš serer renderuje celu planetu iz razlgoa jednoobraznosti
>> renderinga.
>>
>
> NP2111: Imam iskustvo sa keširanjem na zahtev i trenutno nemam stav. Bio
> sam zagovornik iz istog logičnog razloga. Međutim ukoliko saobraćaj ili
> recimo luckasta skripta dohvati otvoren servis da pravi keš iz zabave, može
> da se desi šah mat u smislu da nam skripta brže puni diskove od onoga što
> mi stižemo da ispraznimo. :)
> Otvoren sam po ovom pitanju, nemam konačno mišljenje, ali svakako bi mi
> dobro došlo ukrštanje mišljenja i naravno konačna projeckija podataka na
> disku.
>
>>
>> Jednobraznost je potrebna jer je vrlo moguće da mi postaivm nešto
>> drugačiaj pravial renderovanaj elemenata mape, prilagođena našim potrebama
>> ili, recimo, našim kartografskim standardima.
>>
>
> NP2111: Imam iskustvo sa ovim. Podatke bi renderovali u standardnom OSM
> gridu upravo iz razloga kombinacije. Za potrebe geoportala se koristi
> projekcija EPSG: 32634 (za namenske zum nivoe) dok brzim pregledom vidim da
> OSM mapa koristi dve standardne EPSG: 4326 i EPSG: 3857. Ukoliko ne grešim,
> genersisanje sličica bi trebalo odraditi za svaku projekciju. Dakle
> redudantnost podataka skldišta. Naravno ukoliko ide na zahtev možemo ići sa
> optimističnom pretpostavkom da će to da nam štedi resurse.
>
>
> U priči keširanja dolazimo do glavnog problema kada se napravi izmena u
>> bazi i onda treba rekreirati keš. Ukoliko postoji neki elegantan način, rad
>> sam da čujem više o tome.
>> Sa takvim sitnim zamenama nemam iskustva. Moja ideja je da se pusti keš
>> za neki minimalni obuhvatni pravougaonik gde je došlo do izmene. Kao
>> problem ostaje kako to područje automatski detektovati?
>>
>
> Kao što rekoh ja sam radio keširanje ne nivu jedne sliice. Svaki put kada
> korsinik zatraži sličicu, ja proverim da li je imam u kešu ako je imam,
> izbacim je, ako je nemam preuzmem sa map servera. Pored toga imam i proveru
> zastarelosti, pa ako je sličica u kešu ali je starija od željenog perioda,
> onda je prvo osvežim u kešu pa prosledim korisniku.
>
> Na taj način moj keš nije uopšte opterećen as tim šta kad kešira, već se
> to inicira samom posećenošću sajta, odnosno upitima. Kada prvi korisnik
> zatraži neku sličicu iz mape, ona će biti keširana i nadalje svaki sledeći
> put kad bilo ko traži tu sličicu dobiće je iz keša.
>
> Keš se tokom vremena puni podacima na osnovu upita korsinika. Ako
> korisnici neki deo mape uopšte ne pregledaju, toga neće ni biti u kešu.
>
> Meni se to pokazalo kao prilično efikasno po pitanju resursa.
>
> NP2111: Ovo su teorijske prednosti keša na zahvev koji je naročito
> isplativ ukolik broj korisnika nije veliki. Na većem broju korisnika pri
> ograničenim resursima imao sam i negatvino iskustvo. Za sada bih ovo
> pitanje ostavio kao otvoreno do neke estimacije teorijske vrednosti
> podataka.
>
>
> *Ovde moram biti prilično otvoren. S obzirom na to da se radi o državnoj
>> infrastrukturi, možete pretpostaviti da pristup ovom serveru u smislu
>> logovanja i administriranja baze ne bi bilo omogućen nekom iz OSMa
>> zajednice. Nadam se da to ne predstavlja prepreku jer mislim da je
>> mehanizam najbitniji a dostupnost bi se garantovala institucijom.
>> Ovde očekujem buru u smislu trud cele zajednice pokušavamo da stavimo u
>> crnu kutiju itd.
>>
>
> Ne znam koliko će to biti praktično izvsti ako neko od ljudi koji dobro
> poznaju map server i rendering alata treba to da podešava.
>
> NP2111: S obzirom na veličinu sistema i zrelost tehnologije očekujem da
> ovde postoji dobra dokumentacija + primeri dobre praske. Konfiguracija
> servra bi bila odrađena uz konsutalaciju sa onima koji imaju iskustvo, ali
> praktično realizovana od ljudi čija je tehnička nadležnost nad serverom.
> P.S. Da li pod terminom map server se podrazumeva naziv za server za
> genersianje sličica ili rešenje http://mapserver.org/ sa kojim imam
> iskustvo?
>
> To bi se, pretpostavljam, rešavalo u praksi.Pretpsotavljam da niej ni
> problem napraviti neki izolovan resurs kome mogu da pristupe i osobe sa
> strane sa odgovarajućim ovlađćenjima a koje ne bi imale pristup drugim
> stvarima.
>
> NP2111: Prilično otvoreno pitanje. Ovlašćenje za tako nešto nije baš
> trivijalno dobiti, ali tehnički je izvodljivo ukoliko se ispostavi da
> postoji potreba za tako nečim.
> Međutim, to bi značilo da je primenjena tehnologija baš specifična pa da
> ne postoji ekspert koji ima iskustvo sa tim. Ne verujem da je to naš slučaj.
>
> Logičnijeg objašnjenja nema od toga da bi podatke publikovali pod istom
>> licencom i da niko nema korist od nečega što je neažurno ili ne
>> funkcioniše. Molim vas da ne trošimo energiju na ovaj deo.
>>
>
> Da, to je vrlo važno da bude jasno kao princip. To čaki nije stvar izbora,
> OSM je objavljen pod takvomlicencom da je to obavezno - podaci moraju da
> budu otvoreni.
>
> NP2111: Još jednom potvrđujem. :)
>
> - Drugi deo je serviranje mape korisnicima. Vremenom će za to trebati
>> dosta resursa u smislu internet protoka jer kada mapa bude dostupna porašče
>> i interesovanej za nju, počeće ljudi da nju korsite kao podlogu na svojim
>> sajtovima umesto Google map. Vremenom to će sigurno da postane prilično
>> veliko.
>>
>
> Keiranje omogućava da se lako napavi cela farma keš servera kojima bi
> jedini posao bio da rasterete glavni map server od velikog broja upita. Tak
> keš server može da bude i vrlo jednostavna PHP skripta, kojoj samo terba
> dovoljno prsotora da može da čuva keširane podatke, tako da to može svako
> ko ima poterbu i resurse može sam da postavi keš server.
>
> NP2111: Farma servera zvuči prilično lepo, ali trenutno nećemo glasno o
> tome. :) Za početak skromno i malim koracima ka funckionalnom rešenju i
> omogućavanju mehanizma da neko treći uspostavi keš server na sopstvenim
> resursima. Budemo li odmah zapucali na farmu, neće da bude dobro. :)
>
> U stvari, glavni map sever ne bi ni trebalo da bude izložen direktnim
> upitima krajnjih korisnika već bi do njega uvek trebalo da se dolazi preko
> nekog keš servera.
> NP2111: Definitivno mi treba pojašnjenje termina map server. :) web server
> (skripta) koji pravi prvi nekeširani servis od podataka iz baze?
>
> Može se napraviti da map server pored same mape obezbedi recimo i registar
> keš servera tako da se omogući da neko ko koristi mapu može da iz registra
> uzme listu aktivnih keš servera i nasumično uzima podatke sa njih, tako da
> se opterećenje može dodatno raspršiti.
> NP2111: Bilo bi mi zanimljivo da čujem više o ovome ako je rešenje iz
> prakse. Nisam siguran da imam ideju za implementaciju ovoga.
>
> NP: Uvod o ovome se nalazi gore. :) Da, definitivno ovo je problem koga se
>> najviše plašim. Generalno postoji velika potražnja za servisima i taj
>> konačni bum će da se desi relatvino brzo, a siguran sam da trenutno nemamo
>> resurse koji mogu to da podnesu.
>>
>
> Ovaj problem ima i OSM. Glavni OSM map server trpi poprilično opterećenje
> i preporuka je da se on ne koristi već da se uvek ide na neki alternativni
> izvor.
> NP2111: Ne treba spominjati glasno u ovoj fazi. Bitno je da smo svesni i
> da odmah u startu nudimo koncept za rešavanje ovog problema. Podizanje
> servera koji neće moći da radi nije rešenje koje će biti opravdano i živeti
> dugo.
>
> Međutim, za sad kako nemamo ništa, realizacija kakve takve infrastrukture
>> bi bila dovoljna za jačanje zajednice i stvaranje održivog koncepta. U
>> startu treba voditi računa o modlularnosti i skalabilnosti.
>>
>
> Upravo tako. Mi smo u fazi kada terba osmislitii napraviti sistem, a
> rpboelm opterećenja treba predvideti i rešavati naknadno. Ja sam uveren da
> će keširanje to sve da reši, pogotovo zato što to može da se uradi veoma
> fleksibilno i lako se nadograđuje.
> NP2111: Početni oprez nije na odmet. Ne gubiti iz vida da će početni
> resursi biti neko vreme ograničeni bez obzira na skalaciju saobraćaja.
>
>
> NP: Ovo je prilično konstruktivan predlog, ali nisam siguran kako bi
>> funkcionisao u praksi. Ako bi to bilo od 0.5 do 1 TB sličica koje dinamično
>> menjaju na dnevnom nivou, to bi bila katastrofa.
>>
>
> Iako se izmeen abze mogu raditi u bilo kom trenuktu, rendering ne mora.
> Rendering može da se radi povremeno upredefinisanim intervalima. Ne mora
> sve što se ucrtabaš odmah da se vidi namapi, bar ne dok to predstavlja
> veliko opterećenej sa resursima.
>
> S druge strane, mislim da alati za rendering umeju da urade rendering samo
> onoga što je menjano tako da se ne mora svaki put renderovati cela mapa.
>
> NP2111: alati za rendering su za mene prilično uopšten pojam. Nije na
> odmet definisati tačnu metodologiju koju OSM koristi. Određeno iskustvo i
> ideje imam. Svodi se na slučaj da keš postoji i da se ažurira u dve
> varijante: ako je stariji od određenog vremena sam od sebe ili na
> korisnički zahtev ukoliko je starij od određenog vremena.
>
> Na primer da bi obrisali ili prekopirali poptun keš, možda potrošite i
>> više od jednog dana. :) To su dosta sitni fajlovi večičine od 2KB do 256KB.
>>
>
> Neam ptrebe da se ceo keš odjednom ažurira, kao što sam već rekao, mogu se
> u keđu ažurirati pojedinačne sličice, i to onako kako dolaze zahtevi za
> njima. Znači, ono što korisnicima treba to će da se ažurira, ono što im ne
> treba ili treba ređe, neće se tako često ažurirati, to jest ažuriraće se
> onda kada nekom zatreba.
>
> NP2111: Ok, ovde je jasno da pričamo o drugoj varijatni. :)
>
>
> Ovde verovatno možemo govoriti o skladištenju tih podataka u bazu. Čitanje
>> je u tom slučaju nešto spronije nego čitanje sa diska. Bitno mi je da
>> napomenem da sa replikacijom takve baze na druge lokalne nemam iskustvo.
>> Ukoliko znate nekog ko ima, rad sam da čujem.
>>
>
> Sumnajm da ej to dobra ideja. Stavljanje slika u bazu retko kad sepokazalo
> kao praktično rešenje. Fajl sistem je sasvim dobra baza za držanje slika a
> brže i praktičnije od toga i ne može da bude.
>
> NP2111:Ovih dana aktivno čitam o ovom problemu. Činjenica je da fajl
> sistem ima odgovarajuća ograničenja + problem optimalne veličine blokova na
> disku što je konfigurabilno.
>
> Povrh toga, kada postoji sređena baza sa mapom neko može da postavi svoj
>> rendering server i da namesti drugačiji rendering mape, koji je izgledom
>> prilagođen nekim specifičnim potrebama (opšta mapa, saobraćajna,
>> biciklsitička mapa, planinarska mapa, metoeorloška mapa i slično).
>>
>> NP: I ovde ste mi pomogli. Svaka nova  koju bi voleli da vidite, da
>> kažemo 0.5 TB više. (Molim da se ne uhvatite fiskno za iznetu vrednost.
>> Možda je više, možda je manje. Voleo bh ako neko zna tačno ili ima priliku
>> da testira.) Ako znate nekog sa lokalnim serverima iz neke druge zemlje
>> hajde da pitamo za najbolju strategiju.
>>
>
> Jeste, ali to nije problem za map server. Ako neko hoće da renderuje
> drugačiju mapu od one koju glavni map server obezbeđuje, onda neka obezbedi
> i sve potrebne resurse za to.
>
> Na samom glavnom map serveru mogu da se urade neke optimizacije. On će
> verovatno sadržavati neke podatke koji se mogu prikazivati kompbinovano,
> slično kao što i sada radi geosrbioja.rs, samo što to ne terba da se radi
> kao sada na geosrbija.rs da svaki put kada korisnik zatraži određeni
> prikaz server mora da izrenderuje sliku sa traženim elementima mape.
>
> NP2111: Huh, ovde govorimo već o par stvari. Servisi osnovne karte su
> keširani servisi. Servisi ortofoto snimaka su keširani servisi. Vektorske
> teme na geosbiji se renderuju direktno iz baze. Ukoliko su podacii
> inteksirani i njihova geometrija nije prevelika i prekomplikovana ovo je
> jako brzo rešenje koje štedi dosta prostora na disku. Takođe prednost
> vektorskih podataka je u tome što omogućavaju više nego slike. Na primer
> opcijom na klik parcele vraća se određena osobina koju vektorski objekat
> čuva uz sebe. Takođe moguće je raditi neke druge prostorne upite koji nad
> slikama nisu mogući.
>
> Ovakva osobina na OSM nije neophodna s obzirom da je njena glavna uloga da
> bude osnovni sloj.
> -----------------
>
> Kod prikaza kakav je potreban - da se učitavaju male sličice - taj pristup
> je nepraktičan. Em bi trošio mnogo procesorskog vremena em bi za prilično
> veliki broj kombnacija morao da se renderuje mnogo raznih setova sličica.
>
> Umesto toga, server može da renderuje slojeve, recimo, osnovni sloj mape,
> sloj administrativnih granica, sloj nečeg trećeg i klijent u prikazu treba
> da uključi učitavanje potrebnih slojeva koji će da se preklope i daju
> konačan izgled mape. Tako se izbegava renderovanje mape za sve moguće
> kombinacije.
>
> NP2111: Ok. Ovde sad govorimo o .png fajlovima podeljenim po lejerima
> uskladištenim u fajl sistemu. Konačna mapa se kreira kombinovanjem više
> lejera.
> Prva stvar koju primećujem ok dobili smo mgućnosti za više kombinacija i
> više mapa, ali ako imamo 10 slojeva x0.5TB nijsmo baš uštedeli resurse.
>
> Kešu je nebitno da li to bila sličica sa 5 ili 1 slojem. Naravno ovde može
> da se govori o težini .png fajla da ukoliko ima više boje njegova veličina
> je veća, dok ukoliko su to bele sličice je oko 2KB. Takođe ukoliko govorimo
> o Linux serveru moguće je uspostavljanje simboličkog linka da se svi
> uniformni tajlovi referišu na jedan (na primer sve bele pločice imaju
> referencu na jednu). Za Windows servere nije mi poznato da imaju ovu
> funkcionalnost.
>
> Takođe, ako bi se sve ovo oko unos amape podiglo na viši nivo, to bi
>> sigurno podstaklo mnogo ljudi da se uključe.
>>
>> NP: Na dalje bih već bio oprezan, trenutno nemamo ništa ali smo svesni
>> potencijala. To treba lagano kroz vreme pokazati na mnogo mesta dok ne
>> poprimi pravi nacionalni značaj.
>>
>
> Editovanje OSM mape ne troši naše resurse tako da uključivanje više ljudi
> naš serer ne bi ni osetio.
>
> NP: Razumem u potpunosti, ali nam treba smirenost jer borba tek predstoji.
>> Varnice i trzavice na obe strane to neće dovesti na dorbo. :)
>> Možda sam ja bio preoptimističan da naletim na bolje tako što ću da se
>> ušetam i kažem e ljudi ajde da uradimo to i to jer šansa posotoji a namera
>> je dobra.
>>
>
> Naravno ja sam uveren da ovo sve može dobro da se uradi, da se dobije
> kvalitetan sevis i to tako da rezultati budu dostupni građanima Srbije.
>
> NP2111: Čim budemo imali neku estimaciju resursa i konkretnu strategiju
> kojim koracima idemo i šta očekujemo biće ovo više od verovanja. :)
>
> Sa naše strane, osnovni razlog rezervisanog stava je strah da ono što se
> uradi ne ostane u zatvorenim krugovima.
>
> NP2111: Dosadilo mi da pišem. Ljudi otovreno :D
>
> Ja bih vas zamolio da razumete da je priča dosta složenija od RGZa. Za
>> početak, sve bih vas ispravio da to nije RGZ. NIGP je Nacionalna
>> infrastruktura geoprostornih podataka koja je po svojoj hierarhiji iznad
>> RGZa u smislu da je RGZ samo jedan član. Ravnopravno ga čine ga i druge
>> institucije (subjekti NIGPa), a njegovo krovno telo je Savet NIGPa. Istina,
>> Savetom trenutno predsedava RGZ. I istina, u okviru RGZa postoji odeljenje
>> za NIGP iz koga centralni deo prče počinje. RGZ je logičan izbor jer
>> proizvodi najveću količinu prostornih podataka, ima stručni kadar koji zna
>> da upravlja prostornim podacima i ima mnogo više uloženo u softversku i
>> hardversku infrastrutkuturu od drugih instituija kojima se trudi da pomogne
>> kako bi se  NIGP razvijao u pravom smeru. Na ovome je akcenat u narednom
>> periodu.
>>
>> Pitanja servisa i otvaranja podataka su i te kako aktuelna a zavise od
>> mnogo faktora. To nije nešto na šta trenutno bilo ko od nas može da utiče
>> bilo kakvim komentarom ili raspravom. Predlažem da štedimo energiju i da se
>> držimo prvog koraka. Delajmo tamo gde ima prostora.
>>
>
> Da, sad je jasnije. Ja sam već video da je na najvišem nivou pokrenut taj
> proces otvaranja podataka pa sam tako i razumeo ovo tvoje javljanje.
> Mislim da je OSM kao platforma idealan da se to realizuje.
>
> NP2111: Javljanje nema direktnu vezu sa otvaranjem podataka. Otvaranje
> autoritativnih podataka gde inistitucija kaže podatak je besplatan i ja
> snosim odgovornost ukoliko nešto nije dobro je priča za sebe.
>
> Priča OSM mapa ili nekog sličnog projekta ne vuče ovu vrstu odgovornosti.
> Dakle podaci sve i sa dobrom gemetrijom teritorijalnih jedinica, zaštićenim
> područijima i ostalim neće zameniti autoritativne podatke u potpunosti.
> Dakle OSM mape su u pravom smislu reči otvoreni podaci koji se koriste na
> sopstvenu odgvornost. Naravno usled snage zajednice oni se mogu koristiti
> za mnoge primene i smatraju se za pouzdane do nivoa svakodnevne upotrebe.
>
> Banalan primer je da OSM ne snosi odgovornost za nepoštovanje podataka za
> Kosovo. Dakle postojanje Kosova je nečije viđenje za koje niko ne snosi
> dogovornost ukoliko na osnovu toga nastane neka šteta. Naravno ne govorimo
> o nekim ekstremnim situacijama gde pritisak bude toliki da na kraju svako
> mora da snosi odgovornost.
>
> Opet da ne bude zabune, otvaranje podataka RGZ ne znači da svi podaci
> moraju da se otvore.
>
> NP2111: Nadam se da je izlaganje iznad pojasnilo koncept i da problematika
> nije na tom nivou trivijalna.
>
> Pedja
>
> ---
> This email has been checked for viruses by Avast antivirus software.
> https://www.avast.com/antivirus
>
>
>
>
>
> ---------------Прослеђена порука------------------
> From: Pedja Supurovic <pedja на supurovic.net>
> To: talk-rs на openstreetmap.org
> Cc:
> Bcc:
> Date: Mon, 20 Nov 2017 22:54:33 +0100
> Subject: Re: [OpenStreetMap Serbia] Talk-rs Digest, Vol 47, Issue 9
>
> On 20.11.2017 18:45, Немања Паунић wrote:
>
> Prva napomena da mi je poruka ponovo stigla privatno, ne preko liste. :)
>>
>
> Hmmm... Gmail je izgleda nešto prekonfigurisao liste pa odgovori ne idu na
> listu nego privatno ;(
>
> A drugo, da li mogu dobiti malo pojašnjenje za ovu statistiku?
>> Da na kom nivou je broj korisnika? (dan, nedelja, mesec)
>> Koji su ovo korisnici? (Oni koji vektorizuju na mapama ili oni koji
>> koriste mapu?)
>>
>
> Nema nekih objašnjenja ali meni izgelda na ukupno brojno stanje na
> navedeni datum.
>
> Sledeće vradnosti pretpostavljam da se odnose na same podatke u broju
>> entiteta. I to tačkastih i linijskih. (Na primer putevi, pešačke i
>> biciklističke staze)
>>
>> Number of nodes:8497716
>>
>> Number of ways:787627 <tel:787627>
>>
>> Number of relations:7278
>>
>
> Da, ovo su osnovne tvi vrste podataka u bazi.
>
> Šta je sa ostalim podacima?
>> Da li postoji negde vrednost koja kaže koliko ovo iznosi bazi?
>>
>
> Ovo sam uspeo da nadjem. Ne znam da li negde postoji neka podrobnija
> statistika.
>
> Da li imamo nekog kog mogu da kontatkiram vezano konfiguraciju servera,
>> kako bi proverili izvodljivost plana?
>>
>
> Mi ne funkcionišemo kao organizacija u kojoj su podeljeni poslovi. Čak se
> uglavnom i ne poznajemo. Pokušavam da kontaktiram ljude da vidim ko je
> aktivan i ko se čime bavi.
>
> Pitanje koje nismo podigli do sad je šta je sa susednim zemljama. Ako
>> budemo imali lokalizovan server, pretpostavljam da bi pored Srbije bar u
>> nekoj meri trebalo hostovati i okolne zemlje kako bi mapa imapa punu
>> upotrebljivost oko granice. (Na primer ko putuje u Hrvatsku, glupo bi bilo
>> da mu je kraj puta na granici sa Srbijom.)
>>
>
> OSM baza sadrži celu planetu. Mi možemo da renderujemo mapu za celu
> planetu ili samo onaj deo koji prikazuje Srbiju a ostalo da preuzimamo već
> renderovano sa OSM.
>
> Izvinjavam se što sam te zatrpao ovolikim pitanjima. Ako ovo ne guramo
>> sad, onda biće da se pripremamo za april a do tad može mnogo da se promeni.
>> Ako nemamo ljude koji znaju, onda je peporuka da testiramo emirijski.
>>
>
> ja se nisma bavio administracijom baze tako da ja lično ne znam mnogo
> tome, ni kako se postavlja map server ni kako se preuzima baza ni kako se
> renderuje. Znam o tome samo informativno. Meni je najvećiproblem što su svi
> ti alati manje-više predviđeni z aLinuks okruženej koe ja ne korsitim
> aktivno.
>
> Da znam više, već bih ja to sve imao urađeno na svom serveru.
>
> Očekujem da će se javiti ljudi koji su radili serversku stranu.
>
>
>> 2017-11-20 14:12 GMT+01:00 Predrag Supurovic <pedja на supurovic.net
>> <mailto:pedja на supurovic.net>>:
>>
>>     Stats for serbia.osm.pbf
>>
>>     Date of file:20171031
>>
>>     Number of users:5806
>>
>>     Number of nodes:8497716
>>
>>     Number of ways:787627 <tel:787627>
>>
>>     Number of relations:7278
>>
>>
>>     Mada mislim da ovo nije obuhvatilo sve podatke.
>>
>>     Pedja
>>
>>
>
>
> _______________________________________________
> Talk-rs mailing list
> Talk-rs на openstreetmap.org
> https://lists.openstreetmap.org/listinfo/talk-rs
>
>
>
-------------- следећи дио --------------
HTML прилог је прочишћен..
Адреса: <http://lists.openstreetmap.org/pipermail/talk-rs/attachments/20171128/55fbba87/attachment-0001.html>


More information about the Talk-rs mailing list